Svi smo svjedoci da je IT industrija najbrže rastući sektor u BiH, ali postoji predrasuda da se u BiH radi samo outsourcing IT usluga. Mladi tim iz Sarajeva je još jedan primjer da se ovdje mogu i osmisliti i razviti sjajni softverski servisi. Njihov startap Tayra ne poznaje granice, a želja im je da doprinesu primjećivanju i prepoznavanju truda zaposlenih, nezavisno o tome kada i gdje rade. Više o svemu reći će nam Ejub Hadžić, jedan od osnivača startapa Tayra.

Zdravo Ejube.
Za početak, možeš li nam prvo reći nešto o sebi, ko je bio Ejub Hadžić prije nego što je postao preduzetnik, i kako si se odvažio da se upustiš u preduzetničke vode?

Ejub prije preduzetništva i Ejub danas su zapravo poprilično slični. Oduvijek sam bio zaljubljenik u IT svijet, samo se ta ljubav tada drugačije emitovala. U suštini me je ona upoznala sa kodom i softverima, što me potom i navelo da krenem programirati. Po struci sam ekonomista, pa sam kroz taj segment upoznao svijet startupa, u kojem sam i pronašao svoj put.

Kako je nastala Tayra, ko su članovi tima i šta je to što vas je okupilo oko iste ideje?

Tayra je nastala iz želje da doprinesemo primjećivanju i prepoznavanju truda uposlenika, neovisno o tome kada i gdje oni rade. Nerijetko smo svjedoci da oni „najglasniji“ imaju reputaciju najvrjednijih, što nije uvijek slučaj. Tayra omogućava prepoznavanje truda pojedinca na osnovu rezultata koji on ostvaruje, ali i nagrađivanju toga truda, bez čekanja da to bude primijećeno od strane drugih.
Što se tiče našeg tima, on se trenutno sastoji od dva suosnivača, kolege Harisa Botića i mene, te dva dodatna developera, Samir Baltić i Almir Mulalić.
Zajednička tačka, odnosno ono što nas je sve okupilo i zapravo inicijalno doprinijelo kreiranju ideje, su slična iskustva koja smo stekli kroz rad u drugim kompanijama. Nemogućnost menadžera da prepoznaju i uvide obim truda svakog člana tima je nerijetko frustrirajuća, a obično je prouzrokovana nedostatkom efektnog sistema ili alata, koji bi im pomogao u tom procesu.

 

Uvijek težimo učenju nečeg novog, jer je to jedini način da unaprijedimo sebe, ali i proizvod na kojem radimo.

Kome je namijenjeno vaše softversko rješenje i koji su to benefiti koje nudite svojim klijentima?

U trenutnoj, prvoj fazi, Tayra je namijenjena softverskim kompanijama, odnosno kompanijama koje imaju timove programera. U suštini, Tayra je alat za analitiku performansi i nagrađivanje na osnovu njih. Glavni benefit za kompanije jeste to što Tayra omogućava menadžerima tačan uvid u produktivnost tima, ali i predstavlja jednostavan način za prepoznavanje i validiranje truda svakog njegovog člana. Na ovaj način je zapravo značajno olakšano nagrađivanje tog truda, ali i donošenje konkretnih odluka na osnovu jasnih pokazatelja, odnosno podataka.

Iz sadašnje perspektive, koliko se sadašnji proizvod razlikuje od ideje koju ste imali na početku?
Da li je izlazak na tržište i kontakt sa realnim klijentima donio neke promjene postojećih rješenja ili možda neke nove usluge?

Razvoj i evolucija ideje, odnosno rješenja i proizvoda, je sasvim prirodan proces, kroz koji, naravno, prolazi i Tayra. Upravo je to jedan od razloga zbog kojeg se kontinuirano trudimo biti u kontaktu sa trenutnim i potencijalnim korisnicima, kako bismo proizvod usmjeravali prema onome što njima može svakodnevno koristiti u praksi. S druge strane, usporedba inicijalnih funkcionalnosti sa trenutnim nam danas zapravo daje dodatnu energiju i entuzijazam za daljnjim radom, jer je sam proizvod drastično napredovao, stoga se zaista veselimo da vidimo šta nas to sve čeka u budućnosti.

Da li ste kroz proces razvoja imali mentorsku podršku, da li ste prošli neke organizovane programe ili ste se borili samostalno?

Mentorstvo igra veliku ulogu u bilo kojoj karijeri , a posebice u svijetu startupa. Uvijek težimo učenju nečeg novog, jer je to jedini način da unaprijedimo sebe, ali i proizvod na kojem radimo. Ipak, iskustvo je možda i najveći učitelj, stoga imati osobe iz čijih iskustava možemo učiti, ali i od kojih možemo dobiti konkretan savjet ili uputu, nam je iznimno važno.
Iako se nerijetko smatra da u BiH nema takvog kadra, zahvalni smo što su nam se putevi spojili s nekoliko izuzetno pametnih, sposobnih i iskusnih biznismena, čija iskustva prelaze granice naše zemlje. Bez njihove pomoći, koja je odigrala iznimno važnu ulogu u prethodne dvije godine rada, Tayra zasigurno ne bi bila na trenutnom nivou.
Paralelno, trudili smo se i biti dio relevantnih i korisnih programa, koji bi doprinijeli našem rastu i napretku. Prošle godine smo tako učestvovali u YCombinator StartupSchool-u, a za nas najznačajniji program je zasigurno bio TechBoost, čiju organizaciju u BiH potpisuje Fondacija 787. Upravo zahvaljujući ovom programu smo stupili u kontakt i sa prvim ozbiljnim investitorima, s kojima trenutno radimo na narednoj fazi Tayre, a to je ekspanzija na evropsko tržište.

Možemo reći da je startap ekosistem u BiH u ranoj fazi razvoja. Koliko je, sa tvoje tačke gledišta, teško razvijati tehnološki startap u BiH?

Razvijati novi biznis, bez obzira na industriju u kojoj djelujete, izazovno je u bilo kojem dijelu svijeta. Danas, kada je svijet značajno definisala globalizacija, nije važno gdje se nalazite, barem kada je riječ o tehnološkom proizvodu – važno je da li je vaša ideja korisna u realnom sektoru.
Međutim, razvijanje biznisa u BiH ima dodatni sloj izazova zbog kompleksnog sistema države, odnosno njene neefikasne administracije. Važno je da, kada to prepoznate, i dalje imate dovoljno volje i ljubavi prema onom što radite, da biste to mogli prevazići. Mi smo, već na samom početku, interno razgovarali o problemima pokretanja biznisa u BiH, u kontekstu njegove registracije, administracije i sličnog. Već tada smo bili svjesni da ćemo nekad satima čekati na taj famozni „jedan papir“ koji uvijek nedostaje. Ali u suštini, to nas nikako ne sprečava da napravimo najbolji mogući proizvod, koji će koristiti i naše kolege u IT kompanijama u BiH, ali i programeri u SAD-u, Francuskoj ili Italiji. Štoviše, mi u BiH imamo znanja i iskustva rada u kreiranju softvera možda i više nego neke druge zemlje, koje nemaju toliko zastupljen outsourcing u ovoj industriji. To je zapravo ono što smo odlučili uraditi – napraviti najbolji alat, koji ne poznaje granice, i na tom putu prevazilaziti sve prepreke na koje naiđemo.

Šta je ono na što si posebno ponosan u svom ličnom ili u radu svog tima?

Prvenstveno sam ponosan na tim koji vjeruje u ideju i njen potencijal već od prvog dana i na tom putu svakodnevno se trudi doprinijeti da Tayra napravi još jedan korak dalje. Još više sam ponosan na to što se svi trudimo biti bolja verzija sebe, odnosno svakodnevno učiti i postepeno napredovati, jer želja za znanjem i ljubav prema onom što radimo donosi nevjerovatan vjetar u leđa.
Istovremeno, nije mala stvar ulagati svoje vrijeme i energiju u nešto što u tom trenutku ne pruža nikakve benefite, osim one ličnog rasta. Zato sam zahvalan svim ljudima oko nas, prvenstveno našim porodicama, na njihovoj podršci.

I za kraj, gdje će biti Tayra za 5 godina?

Interno imamo planove za narednih 6 mjeseci i 30 godina, odnosno imamo plan konkretnih akcija za naredni period i viziju pozicije na koju se dugoročno želimo nalaziti.
U tom kontekstu, mogu reći da će za 30 godina Tayra, u kojem god formatu bila, unapređivati ljudsku sposobnost razumijevanja uposlenika pomoću pametne date.

Ukoliko ste i vi tim koji razvija tehnološki startap pozivamo vas da se prijavite na naš program Katalizator. Možda vas baš tamo čeka vaša investicija.

 

Autor:

Božana Ćorda