Za 5 godina će imati priliku da leži na bilo kojoj tački na planeti 🙂
Prije dvije godine pojavila se medijska kampanja koja je iskočila iz okvira lokalnih oglašavanja, i očarala sve ljude koji su je vidjeli. Moje prvo mišljenje je bilo da iza toga sigurno stoji neki veliki tim sa puno kreativnih ljudi. Djelimično nisam pogriješila. Njih nema puno, ali su zaista kreativni. Una i Lazar su par koji je već svima bio poznat kao LU Architects.
Oni su mladi ljudi koji su od samog početka svog poslovanja podigli standarde na polju opremanja i dizajna enterijera u Banjaluci, a vjerujem i šire.
A kako je nastao Leži beg, prenijeti će nam Una.
Ko je bila Una prije nego što je postala preduzetnica?
Prije nego što sam postala preduzetnica, bila sam zaposlena u jednoj banjalučkoj privatnoj firmi kao arhiteka, gdje sam se zaposlila odmah nakon završetka fakulteta. Tu sam imala uvid kako jedna privatna firma može sjajno funkcionisati kada je poslodavac neko ko cijeni i poštuje svoje radnike, a samim tim utiče na pozitivnu atmosferu u čitavom timu.
Na prvom radnom mjestu sam radila tri godine, a priča LU Architects nastaje u tom periodu. Dugo sam uporedo radila oba posla i danas, iz ove perspektive, ne znam kako sam to uspijevala. Onda je došao trenutak kada sam bila sigurna da je LU Architects dosegao taj nivo da se Lazar i ja se oboje moramo fokusirati samo na taj posao i podići stepen poslovanja na viši nivo.
Vi ste sjajne arhitekte i vaš studio je jedan od najoriginalnijih u regiji. Ipak proizvodnja namještaja je, čini mi se, izlazak iz vaše zone komfora. Kako ste se odlučila za taj korak?
Hvala na komplimentima! 🙂 Vjerujem da smo dobri jer nam svaki projekat predstavlja izazov i dok god je tako, ima smisla baviti se time.
Ideja o proizvodnji namještaja je kod nas dugo bila prisutna. Prije bih rekla da je to neki logičan slijed događaja. Za gotovo svaki enterijer dizajniramo pojedine komade namještaja, uglavnom jer ono što je na našem tržištu dostupno ne ispunjava naše estetske zahtjeve ili je u pitanju skup dizajnerski namještaj za koji većina klijenata nema novca.
Ideja da kreiramo specifičan namještaj u maniru „lazy bag-a“ je posljedica čestih komentara klijenata koji spadaju u grupu mladih bračnih parova i grupu freelancera, koji su u svom životnom prostoru željeli imati lazy bag, a uvidom u proizvode tog tipa na našem tržištu shvatili smo da je ponuda istih vrlo slaba.
Kroz projekte LU Architects oformili smo krug saradnika koji mogu sve naše ideje realizovati, tako da kada je ideja o Leži beg proizvodima nastala, znali smo ko nam može pomoći da ideju relizujemo.
Koji su bili najveći izazovi u stvaranju brenda Leži beg?
Definitivno najizazovnije je bilo kreiranje glavnog proizvoda, Leži Beg fotelje.
Nakon što smo je dizajnirali, prošlo je dugo vremena od izrade prvih prototipa do konačnog proizvoda.
Proces krojenja, utrošak materijala je nešto sa čim se nismo susreli ranije.
Važno nam je bilo da su proizvodi izrađeni od visokokvalitetnih materijala, da korisnicima olakšamo održavanje, jer sam dobar dizan nije dovoljan. I to je zahtjevalo vrijeme i istaživanje.
Krug ljudi koji smo uključili u čitav proces su ljudi koje znamo od ranije, u čije vještine smo imali povjerenja i rekla bih da je to ključ svega.
Kolika su bila tvoja ranija znanja o vođenju biznisa, marketingu, i samoj proizvodnji?
Znanja o vođenju biznisa prije Leži Beg priče, su bila vrlo bazična, ali dovoljana za segment poslovanja kako funkcioniše LU Architects.
Moje formalno obrazovanje- gimnazija i fakultet arhitekture nisu se bavili ovim temama. Odrasla sam u preduzetničkoj porodici, tako da sam i kroz odrastanje shvatila šta sve privatni posao nosi sa sobom.
Sa Leži Beg dijelom poslovanja, model poslovanja je postao komplikovaniji.
Zahvaljujući YEP projektu, imala sam sreću da o osnovama poslovanja, pojmovima, ali i preprekama naučim u sklopu CEFE obuke koja mi je bila vrlo korisna.
Žao mi je što naš školski sistem ne uviđa važnost ovakve edukacije, bilo bi nam svima dosta jasnije kako poslovni svijet funkcioniše i šta on sve podrazumijeva, kada bismo u toku školovanja usvojili neka osnovna znanja o njemu.
O marketingu sam takođe imala neka osnovna znanja, koje smo i Lazar i ja savladavali kako bismo promovisali LU Architects. Napomenula bih da već dugo radimo u coworking prostoru Smart office (čiji smo enterijer dizajnirali).
Zahvaljujući radnom mjestu koji okuplja freelancere različitih profila, dosta savjeta ali i vještina smo i od njih dobili.
Proizvodnja je segment o kojem smo najmanje znali. Nemamo konkretno svoju proizvodnju, već saradnike koji se time bave, tako da je to proces učenja koji još traje…
Nakon dvije godine da li ste zadovoljni postignutim rezultatima?
Rezulatima smo jako zadovoljni, a ponajviše povratnim informacijama kupaca.
Imamo veliki broj upita za kupovinu proizvoda van teritorije BiH i to je ono na čemu trenutno radimo, omogućavanje dostupnosti Leži Bega na prostoru Balkana ali i čitave Evrope.
S obzirom da si uključena u vođenje jednog biznisa koji pruža uslugu i drugog koji ima opipljiv proizvod, možeš li povući neku paralelu šta je lakše plasirati na tržište, koji su izazovi jednog a koji drugog?
To su potpuno dva različita svijeta, svijet prodaje usluga i prodaje proizvoda.
Kada radimo projekat enterijera, enterijer je proizvod potpuno prilagođen klijentu koji nas angažuje. Klijent nam predoči svoje navike, zahtjeve, pokušamo da shvatimo klijentovu estetiku i zahvaljujući tim podacima dizajniramo enterijer.
Sa druge strane, dizajniranjem proizvodima mi možemo donekle istražiti potrebe ciljne grupe, ali nikako ne možemo biti sigurni kako će oni reagovati dok proizvod nije plasiran. U ovom slučaju proces je potpuno obrnut, ali moram priznati da je jako izazovan.
BiH je poznata po kvalitetu namještaja, ali dizajn nije nešto u čemu smo baš cijenjeni. Vjeruješ li da se ta slika može promjeniti?
Slika se sigurno može promijeniti i na tome radi sve veći broj BiH brendova poput Artisan-a, Gazzda-e, MS & Wood-a, nadam se da će se još njih ohrabriti zahvaljujući njima. To su oni proizvođači koji su svjesni važnosti dizajnera i promocije u procesu plasiranja proizvoda.
Imam utisak da se većina proizvođača namještaja zadovoljava time da izvozi namještaj, uglavnom niže i srednje klase ili radi namještaj za svjetske brendove.
Treba više prostora dati kreativnim ljudima, novim idejama, a ne samo hodati utabanim stazama.
Ko su tvoji uzori kada je u pitanju dizajn namještaja ili enterijera generalno?
Skandinavski pristup dizajn, koji je nepretenciozan, pametan, funkcionalan i estetski dopadljiv.
Nakon godina i iskustva koje imaš , šta je po tebi potrebno za uspjeh u svijetu preduzetništva i šta je ono što bi preporučila ljudima koji žele da se upuste u avanturu zvanu preduzetništvo.
Za početak je važno da ste oduševljeni svojom poslovnom idejom i da ne možete dočekati da krenete u realizaciju iste.
Druga važna stvar je da istražite tržiše, konkurenciju, zakonske okvire itd.. Nemojte zanemariti pisanje Poslovnog plana, smatrati ga gubljenjem vremena ili slično, već detaljno istražite svaki segment. Ukoliko i ovaj segment pokazuje da imate dobre šanse, realizujte ideju.
Ukoliko rezultati nisu sjajni, pokušajte da promijenite neki od segmenata koji je možda ključan.
U posljednje vrijeme sve je više start-up programa koje nude obuku iz poslovanja i početna finansijska sredstva, takve stvari treba iskoristiti. Pored novih vještina, možete sresti saradnike, partnere i iskusne preduzetnike od kojih možete dobiti još koji vrijedan savjet.
Gdje će da Leži beg za pet godina?
Za pet godina će imati priliku da leži na bilo kojoj tački na planeti. 🙂
Starter tim vam želi mnogo takvih tačaka 🙂
Za sve mlade preduzetnike Una i Lazar su sjajan primjer kako se uz rad, vjeru u ideju i ljubav prema tome što radite može uspjeti. Oni su dokaz da BiH iako jeste mala zemlja i te kako ima šta da ponudi svjetskom tržištu.
I zato vjerujte u sebe i gradite svoje snove.
Veliko hvala Uni što je sa nama podjelila njihovo sjajno iskustvo, i kroz svoj primjer pokazala da preduzetništvo jeste odličan izbor za mlade ljude.
Autor:
Božana Ćorda